Tuga je jedan od mnogobrojnih ljudskih osjećaja, kada čovjek izgubi nešto važno ili je razočaran u nečemu, što se dogodilo njemu osobno ili nekom drugom. Osjećati ponekad tugu prirodan je događaj i vjerojatno nema čovjeka koji bi mogao reći da nikada nije bio tužan.
Zašto tugujemo?
Najčešći razlozi tuge su gubitak ili razdvajanje od nečega odn. nekoga do čeka/koga nam je stalo, ili pak razočaranje zbog neispunjenih želja i očekivanja.
Gubitak - Ovo je najčešći uzrok tuge. Vrlo je tužno izgubiti nekoga, tko vam mnogo znači. Smrt u obitelji ili smrt prijatelja izaziva dugotrajni osjećaj tuge. Gubitak voljene osobe zbog smrti izaziva ne samo osjećaj tuge, nego i boli, kao najdublji oblik tuge. Gubitak nečega što nam je priraslo srcu (igračka, draga uspomena, i slično) također je često uzrok tuge
Promjene uslijed razdvajanja - Promjene koje nastaju napuštanjem određene osobe ili okoline u kojoj smo se dobro osjećali, kao npr. preseljenjem u neki drugi grad ili zemlju, promjenom radnog mjesta ili promjenom škole, napuštanjem starih prijatelja i znanaca često mogu izazvati osjećaj tuge. Odlazak braće ili sestara iz obitelji ili mjesta stanovanja izaziva isto osjećaj tuge. Druga vrsta tuge nastaje razdvajanjem, koje nastaje rastavom, a predstavlja također gubitak, kojeg usprkos shvaćanja situacije razumom, čovjek teško prihvaća kao novu situaciju. I ovaj osjećaj tuge ostaje kroz vrlo dugo vrijeme.
Razočarenja - Razočarenja zbog neispunjenja nekih očekivanja i želja, može izazvati osjećaj tuge, kao prirodnu reakciju na događaj. Veličina osjećaja tuge ovisi o odnosu veličine gubitka ili razočarenja prema očekivanju.
Loši odnosi s okolinom - Dobri odnosi s okruženjem donose u većini slučajeva sreću i zabavu u životu. Ali napetosti, sukobi, povrede osjećaja, nerazumijevanje ili prekidi u važnim odnosima mogu isto izazvati tugu.
Kada je tuga problem?
Ako osjećaj tuge potraje predugo i ostaje preduboko, sprečavajući čovjeka da uživa u dobrim stvarima života, tada se takav osjećaj naziva potištenost ili depresija. Najčešći simptomi potištenosti su:
- osjećaj ispraznosti i ukočenosti
- osjećaj beznađa
- osjećaj krivnje i beskorisnosti
- osjećaj osamljenosti i nevoljenosti
- osjećaj razdražljivosti i neugode, a moguća je i agresivnost
- osjećaj sebe kao nepotrebne i suvšine stvari
- imati probleme koji mozak stalno opterećuju poslom, školom ili sl.
- osjećati manjak energije za bilo kakvu inicijativu
- spavati premalo ili previše
- jesti previše ili premalo
- biti nemiran (nemati strpljenja ni za sjedenje, ni za odmor)
- imati zdravstvene poteškoće (bolove u trbuhu, glavobolje, bolove u prsima i sl.).
Ljudi, koji su potišteni, vrlo često to niti ne uočavaju. Najčešće okolina prva primijeti promjene, koje su se dogodile na potištenoj osobi. Događa se, da osobe za prevladavanje osjećaja potištenosti pribjegnu konzumaciji alkohola i droge.
Pomoć i samopomoć
Vrlo je važno pomoći ljudima u depresiji. Prvi je korak opušteni razgovor o problemima i traženje pomoći od prijatelja i stručnih osoba. Potišteni ljudi često se povlače u osamu i nerijetko će odbiti pomoć stručne osobe ili prijatelja zbog nespremnosti da razgovara o problemima koji ih muče. A upravo izolacija i izbjegavanje razgovora ili odgovarajuće akcije, najbolji put za produljenje depresivnog stanja.
Svaki čovjek, koji je svijestan stanja svoje potištenosti, može si značajno pomoći u prevladavanju tog stanja, kako bi se mogao lakše nositi s teretom svakodnevice. U najvažnije načine samopomoći spadaju:
Smijeh - Veselje i smijeh imaju izvanrednu ljekovitost. Imajte i blizini neku knjigu šala. Kad osjetite sjetu, uzmite knjigu šala i nasmijte se od srca. Dobar smijeh uspostavlja bolju ravnotežu antagonističkih procesa u organizmu i jača imunološki sustav organizma, pa se tako lakše možemo nositi sa životnim nedaćama.
Vježbe disanja - Disanje je normalna aktivnost organizma, ali duboko i opušteno udisanje i izdisanje s osjećajem, pomaže pri opuštanju od napetosti i potištenosti. Fokusiranje na disanje drži u potpunosti mozak usredotočen na tu aktivnost i kao integralni dio razmišljanja i meditacije omogućava smanjenje napetosti.
Povratak prirodi - Hodajte ili šetajte u parku ili prirodi. Sjednite kraj vodoskoka ili promatrajte scenu udaljene prirode, koja opušta i potiče maštu.
Vježbajte - Tjelesna aktivnost pomaže vašem raspoloženju. Očistite korov u svojem vrtu, uredite si stan, pokušajte žurno hodati ili provedite neku drugu tjelesnu aktivnost, osjećat ćete se ne samo bolje, nego ćete biti i zdraviji.
Zahvalnost - Napravite popis tri do pet pozitivnih događaja u svojem životu, koji su ostali u sjećanju kao važni za vaš život. Razmišljajte o svakom od njih posebno i shvatite njihov utjecaj na osobni život.
Davanje sebe - Oraspoložite svojim riječima nekoga tko i vas može oraspoložiti. Nazovite neku stariju osobu iz šire obitelji ili prijatelja i popričajte s njom. Pričuvajte nečije dijete neki puta, prošećite nečijeg psa, ako mu je vlasnik spriječen zbog nekog hitnog posla, pomognite nekom nešto i vidjet ćete korist u svojoj duši.
Posvetite se nečemu - Posvetite se vrtu, kućnim biljkama, kućnim ljubimcima ili sl. Kada nešto potpomažete, osjećate ljubav prijenosom pažnje kao oblika darivanja.
Isprika - Krivnja i jadikovanje nalaze se posvud oko nas kao velik teret, koji pridonosi neraspoloženju, odvlačeći pažnju od uzroka. Ponudite uljudnu ispriku za izrečene ili napravljene stvari, koje su nekog oneraspoložile ili povrijedile. Osjećat ćete se lakše čak i ako se samo kajete, ako niste u mogućnosti osobno se ispričati.
Nedvosmisleno je korisna (a nekad i neophodna) određena pomoć u svladavanju potištenosti: od psihičko-emocionalnih savjetovališta do direktne liječničke pomoći, ali odlučujuće korake i uz takvu pomoć čovjek mora učiniti sam.
Nema komentara:
Objavi komentar